Kisik
Od svih plinova na našem planetu, kisik ima najvažniju ulogu: održava nas na životu. Osim što tu funkciju obavlja i u zdravstvenom sektoru, koristi se u širokom rasponu industrija, uključujući:
• Farmaceutska industrija: Određeni procesi u proizvodnji lijekova, antibiotika, dodataka, biopolimera ili kiselina provode se u fermentacijskim reaktorima. Uz posebnu hranjivu otopinu, za proces uzgoja potreban je i kisik.
• Bolnice: Kisik za disanje koristi se u različitim odjelima, uključujući operacijske sale i jedinice intenzivne njege.• Terapija kisikom (O₂ terapija): Provodi se u hiperbaričnoj komori u kojoj pacijent udiše visoke koncentracije kisika kroz masku u uvjetima povišenog tlaka. Time se povećava koncentracija kisika u krvnoj plazmi i stvara hiperoksija koja djeluje na sva tkiva.• Veterinarske klinike: Udisanje kisika i terapija kisikom ublažavaju hipoksiju i povećavaju opskrbu tkiva kisikom. U hitnim slučajevima, pacijenti s respiratornim problemima mogu imati koristi od dodatnog kisika dok se ne utvrdi stanje njihovog dišnog sustava.• Uzgoj ribe: Kisik osigurava brži rast ribe, smanjuje smrtnost i poboljšava omjer konverzije hrane (FCR).
• Zavarivanje baterijskih priključaka: Priključci baterija izrađuju se topljenjem olova pomoću plamenika. Toplina nastaje izgaranjem smjese plinova (kisik i acetilen). Kisik povećava temperaturu plamena i omogućuje zavarivanje priključaka.• Peći: Kisik smanjuje potrošnju goriva, omogućuje postizanje viših temperatura i smanjuje štetne emisije.• Bioplinska postrojenja: Bioplin se sastoji uglavnom od metana (CH₄) i ugljikova dioksida (CO₂), uz manje količine sumporovodika (H₂S), vlage i siloksana. Upravo se agresivni H₂S uklanja dodavanjem kisika u fermentor, čime se štiti oprema nizvodno, poput plinskih motora koji pretvaraju plin u električnu energiju.
• Rudarstvo: Industrijski rudnici zlata koriste proces luženja cijanidom uz dodatak kisika. Kisik pomaže pretvorbi sulfida u sulfate, čime se prinos zlata može više nego udvostručiti u odnosu na standardne metode.
• Proizvodnja ozona: Razdvajanjem molekula O₂ nastaje ozon (O₃), koji se koristi kao sredstvo za izbjeljivanje i dezinfekciju, primjerice u tekstilnoj industriji ili obradi otpadnih voda.
Iako potrebna čistoća kisika varira ovisno o primjeni, ona mora biti znatno viša od udjela kisika u atmosferskom zraku.
Zato su potrebni generatori koji pretvaraju okolni zrak u plin pogodan za industrijsku upotrebu.
Slično kao i kod dušika, kisik se najčešće proizvodi pomoću tlačno promjenjive adsorpcije (PSA), pouzdane i ekonomične tehnologije. U tom procesu kisik se izdvaja iz zraka odvajanjem od drugih plinova. Kao i kod generatora dušika, ovaj proces odvija se u dvije posude pod tlakom (toranj A i toranj B), koje su ispunjene zeolitnim molekularnim sitom i naizmjenično izmjenjuju faze odvajanja i regeneracije.
